ENGLISH
Napredna pretraga
Napredna pretraga

Kroz arhivu? Da    Ne

 


ministarstvo za kulturu grada novog sada

web dizajn studio skvart

Baner 1

RADOVANOVIĆ Pavle · Paja

RADOVANOVIĆ Pavle · Paja
RADOVANOVIĆ Pavle · Paja
RADOVANOVIĆ Pavle · Paja
RADOVANOVIĆ Pavle · Paja
Pređite mišem preko sličica kako bi je uvećali.


RADOVANOVIĆ Pavle · Paja

RADOVANOVIC Pavle · PajaVAJAR

(Zrenjanin, 1923 – Novi Sad, 1981)
Završio Akademiju likovnih umetnosti, vajarski odsek, u Beogradu 1957. godine u klasi prof. Sretena Stojanovica, a specijalni tecaj (magistraturu) na istoj Akademiji kod istog profesora.
Od 1962. godine do smrti živeo u Novom Sadu, kao slobodan umetnik.
Za sobom je ostavio opus od preko 600 vajarskih i slikarskih radova.
Izlagao je na velikom broju grupnih izložbi u Novi Sad, 1982 (In memoriam). „Imao je dara i naklonosti za velike memorijalne objekte, koji su u sebi sažimali etiku i estetiku, snagu i monumentalnosti
Od 1952. do 1981. godine izradio je niz uspelih kompozicija iz daleke i bliže prošlosti i parkovske skulpture sa temama borbe i stradanja naroda u II svetskom ratu, u kojem je i sam bio ucesnik i svedok.
Sa lakocom i uverljivošcu postavljao je velike i razudene kompozicije javnih spomenika, podignute u širem okruženju (…)
Sa kolegama (Denkovic, Gikic, Bodulic, Marinkov) osnovao je 1975. godine Majsku grupu sa namerom da na keju, u parkovima i na trgovima postave primerena skulptorska dela.“ (Vera Jovanovic)

Prica o Tvrdavi uvek je, neizbežno, i prica o ljudima. Prica o Coveku. Prica o Paji Pavlu Radovanovicu? Zašto da ne! Iako je ta prica beskrajna i uzburkana kao i Dunav što protice u podnožju Tvrdave... Znano je, tako, da je Radovanovic nastojao i uspevao da predstavi i izrazi svojstva panonskog coveka i, koristeci lokalne materijale, docara belege i oblike uskladene sa pretežno ravnicarskim predelom. Znano je, a o tome najbolje svedoci Vera Jovanovic, da je kao dak Radivoja-Lale Subotickog, Sretena Stojanovica i Ilije Kolarovica, usvojio njihove postulate: figuralni pristup vajarstvu jer je osnovni motiv tokom vekova bio covek i njegovoj figuri i portretu treba poklanjati najviše pažnje. Nastojao je da svojoj plastici obezbedi cvrstu, stabilnu konstrukciju, prepoznatljivu formu, u saglasju sa radnjom, pokretom, stavom i psihološkim momentom, modelovanu tako da ih prati i sažima. Imao je viziju: Fruška gora kao jedinstvena celina u svim istorijskim razdobljima!

Prethodna strana   Gore